U Hotelu Park Plaza Histria u Puli danas je održan 19. Simpozij Društva distrofičara Istre „Zdravlje u ravnoteži – spoj tijela, uma i zajedništva“ sa stručnim predavanjima i izlaganjima na temu utjecaja ekrana i digitalnih tehnologija na djecu, mlade i obiteljske odnose, te mentalno i tjelesno zdravlje, kao i razvoj ovisničkih obrazaca.
Simpozij je otvorio predsjednik DDI-ja Robert Raste koji nas je pozvao na malo više empatije kako bismo našu zajednicu učinili boljom. Prisutnima su se još obratili F&B menadžer Park Plaza Histrije Ivan Makar, načelnik Općine Marčana Predrag Pliško, zamjenik gradonačelnika Grada Pule Vito Paoletić, izaslanica pravobranitelja osoba s invaliditetom Tea Rubeša te istarski župan Boris Miletić i njegova zamjenica Gordana Antić. U obraćanjima je istaknuta nezaobilazna uloga koju DDI ima u zajednici te aktualnost tema obrađenih na ovogodišnjem simpoziju.
– Zdravlje nije samo medicinska kategorija, ono je mreža odnosa, podrške i osjećaja da nismo sami. Upravo zato je rad Društva distrofičara Istre toliko važan jer kroz brojne aktivnosti i projekte osnažuje pojedince i zajednicu, kazala je Rubeša naglasivši pri tom važnost razmjene znanja, međusobne podrške i stvaranja osjećaja pripadnosti.
U sklopu programa sudjelovali su Olga Rojnić, Ivana Vidulin, Marija Gliha Družetić, Oleg Nikolić, Dina Dežmar, Barbara Kecman i Anelia Pulin s učenicima Srednje talijanske škole Rovinj, smjer Fizioterapeutski tehničar, zatim Vedrana Peček i Tina Gregorović Hlušička.
U svom izlaganju Rojnić je iznijela presjek problema pretjerane upotrebe ekrana kod djece i mladih koji na digitalnim alatima provode od tri do sedam sati dnevno, pa čak i cijelu noć, zbog čega sve više spavaju na nastavi. Mobitele po prvi put u ruke uzimaju već bebe od šest mjeseci, iako ekran ne treba onima ispod tri godine. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, djeca u dobi od tri do pet godina na ekranima ne bi trebala biti više od jedan sat dnevno, dok u dobi od šest do 12 godina do dva sata dnevno. Iznad 12 godina nema striktnog ograničenja jer je tako što nemoguće, no treba poticati konzumiranje kvalitetnih sadržaja, fizičku aktivnost i druženje.
Ekranizam, odnosno učestalo ili prekomjerno korištenje uređaja, uzrokuje niz zdravstvenih poteškoća: loš san, gojaznost, probleme s vidom, psihološku uznemirenost i digitalno nasilje. Vezano za potonje, Rojnić je istaknula kako su zlostavljači izuzetno maštoviti, dok se kod žrtva nerijetko javljaju suicidalne misli. Zbog svega navedenog, roditelji i odgojitelji moraju postaviti digitalna pravila i uvesti roditeljsku zaštitu na uređajima tako da se mogu kontrolirati korištene sadržaje. Međutim, i sami roditelji često daju loš primjer tako što i oni sami pretjerano koriste uređaje, ne potiču alternativne aktivnosti, ne razgovaraju dovoljno te ne upućuju djecu u sigurnost na internetu.
Marija Gliha Družetić nam je opisala obilježja generacija X, Y, Z i Alfa te istaknula kako su djeca i mladi najranjivija skupina konzumenata zato što su bez samokontrole, iskustva i kritičnosti. Ispred ekrana oni dnevno provode 1680 minuta, naspram 90 minuta kvalitetne komunikacije s roditeljima. Kao posljedicu imamo djecu nespremnu za školu. Dok je prije na deset predškolaraca svega jedno do dvoje bilo nespremno, danas je isto toliko njih spremno. Problem nije samo nedostatak grafomotorike, nego i to što ne znaju govoriti hrvatski nego samo engleski.
Po njezinim riječima, društvene mreže ne bi smjela koristiti djeca mlađa od 13 godina, iako ona smatra da bi ta granica trebala biti pomaknuta na 15. Problem predstavljaju vrlo opasni izazovi na TikToku o čijim mogućim posljedicama djeca uopće ne razmišljaju, te nasilje u video igrama te animiranim i igranim filmovima. Tu je i Cyberbulling koji je povezan s neeltroničkim nasiljem i nema spolnih razlika, a čije posljedice mogu biti ozbiljnije i dugotrajnije negoli uslijed nasilja u stvarnim situacijama. S obzirom da zabrane kod novih generacija nemaju smisla, nužno je uvesti nadzor roditelja i preventivne strategije.
– Ekran predstavlja danas besplatni bejbisiting kojega poslije jako skupo plaćamo, zaključila je Gliha Družetić.
U sklopu Simpozija predstavljeno je novo kombi vozilo vrijedno 92.000 eura, koje su sufinancirali Istarska županija, gradovi Pula, Pazin i Umag, te općine Medulin, Marčana, Barban, Svetvinčenat i Funtana.
Ispred naše udruge, na simpozij je otišla stručna suradnica Ivana-Nataša Turković.
